Lovrinac je vječno počivalište onih koji su nekoć stvarali Split. Lovrinac je gradski spomenika vremena koja prolaze ali ne iščezavaju. Pod njegovim je čempresima mir našlo 64 000 pokojnih sugrađana tijekom osamdeset godina njegovog postojanja. Nezahvalno je u tom velikom broju znanih i neznanih pokojnika na Lovrincu izdvojiti pojedince koje bismo spomenuli. No, spomenuti barem neke od njih znači osvježiti sjećanje na njihova djela kojima su doprinjeli gradu u kojem su i za kojeg življeli.
Započet ćemo ovu neobičnu šetnju na grobnom polju B/1 gdje se nalaze grobovi slavnih splitskih gradonačelnika prvotno pokopanih na Sustipanu te naknadno prenesenih na Lovrinac.
- dr. Ante Bajamonti (1882 – 1891.), liječnik i političar (autonomaš), načelnik Splita od 1860. do 1880. godine
- dr. Gajo Bulat (1836 – 1900.), pravnik, političar, vođa splitskih narodnjaka od 1874. godine te splitski načelnik od 1885. do 1893. godine
- Vicko Mihaljević (1861 – 1911.), književnik, odvjetnik i političar, načelnik splitske općine od 1907. do 1911. godine
- dr. Dujam Rendić-Miočević (1834 – 1915.), pravnik i prvi splitski narodnjački načelnik od 1882. do 1885. godine
- Vinko (Vicko) Katalinić (1857 – 1917.), poduzetnik i splitski načelnik od 1911. do 1914. godine
- Petar Katalinić (1844 – 1922.), trgovac, načelnik Splita od 1897. do 1899. godine
Podsjetimo se sada zajedno i niza poznatih nam sugrađana kronološki navedenih prema godini njihove smrt
od 1930 do 1940. godine
- Šimun Cararra (1864 – 1933.), kipar i drvorezbar
- Ante Katunarić (1877 – 1935.), profesor, slikar i književnik.
od 1940 do 1950. godine
- Dušan Mangjer (1870 – 1940.), profesor, osnivač i ravnatelj Državne ženske gimanzije u Splitu
- Noe Matošić (1880 – 1941.), operni pjevač
- Anđeo Uvodić (1881 – 1942.), slikar, grafičar i karikaturist te prvi kustos i voditelj Galerije umjetnina u Splitu te tajnik Društva Marjan
- Marko Uvodić Splićanin (1899 – 1947.), književnik. Plod njegovog rada jest Libar Marka Uvodića
- Ante Tresić Pavičić (1867 – 1949.), književnik od 1950 do 1960. godine
- Fabijan Kaliterna (1886 – 1952.), legedarni otac splitskog sporta
- Emanuel Vidovića (1870 – 1953.), jedan od najvećih splitskih slikara svih vremena koji je nedavno dobio i vlastitu galeriju u centru Splita
- Rikard Katalinić – Jeretov (1869 – 1954.), književnik
- Ante Cetineo (1896 – 1956.), jedan od najplodnijih splitskih književnika
prve polovice 20. stoljeća
- Toma Rosandić (1879 – 1958.), kipar.
- Josip Hatze (1879 – 1959.), skladatelj, dirigent i profesor od 1960 do 1970. godine
- Marin Studin (1895 – 1960.), kipar
- Kamilo Tončić (1878 – 1961.), arhitekt i publicist. Utemeljio i ravnao splitskim Etnografskim muzejem (1910.) i osnovao Galeriju umjetnina (1931.)
- Mihovil Abramić (1884 – 1962.), hrvatski arheolog, akademik
- Ivka Berković (1896 – 1964.), glumica i operna pjevačica
- Slavko Štetić (1913 – 1969.), glumac splitskog HNK
od 1945. do 1969. godine
- Antun Zupa (1897 – 1969.), slikar, istaknuti akvarelist i grafičar
od 1970 do 1980. godine
- Jerolim Miše (1890 – 1970.), slikar
- Josip Kodl (1887 – 1971.), arhitekt
- Tomislav Tanhofer (1898 – 1971.), glumac i redatelj Narodnog kazališta u Splitu
- Branko Kovačić (1893 – 1976.), glumac i redatelj splitskog HNK
- Lora Klier (1905 – 1976.), književnica, suradnica brojnih časopisa
- Ivica Tanhofer-Branković (1902 – 1977.), glumica
- Leo Lemešić (1908 – 1978.), nogometaš i trener Hajduka
od 1980 do 1990. godine
- Andrija Anković (1938 – 1980.), nogometaš Hajduka
- Hrvoje Morović (1914 – 1982.), književni povjesničar i direktor Gradske biblioteke
- Luka Kaliterna (1893 – 1984.), svestrani sportaš i nogometni trener
- Branko Radica (1899 – 1987.), publicist i pravnik
- Ivan Mirković (1893 – 1988.), kipar, slikar, grafičar i karikaturist, profesor umjetničkog odjela splitske Obrtne škole
- Ivan Joko Knežević (1907 – 1988.), slikar i kipar
od 1990 do 2000. godine
- Josip Posedel (1923 – 1990.), povjesničar, profesor i prevoditelj
- Toma Bebić (1935 – 1990.), pjesnik i kantautor
- Frano Gotovac (1928 – 1990.), arhitekt
- Petar Šegvić (1930 – 1990.), književnik, književni povjesničar, član i potpredsjednik JAZU
- Joško Jole Vidošević (1935 – 1990.), nogometaš Hajduka od 1952. do 1955. godine
- Zlatka Radica (1904 – 1990.), operna pjevačica
- Ana Roje (1909 – 1991.), balerina i koreografkinja
- Zvonko Lepetić (1928 – 1991.), kazališni, televizijski i filmski glumac, stalni član splitskog HNK 60-ih godina
- Zlatko Celent (1952 – 1992.), veslač Gusara
- Joško Viskić (1898 – 1992.), glumac i pjevač, član društava Zvonimir, Guslar, Jedinstvo i Filip Dević
- Davor Jelaska (1907 – 1993.), veslač i trener
- Duje Rendić-Miočević (1916 – 1993.), arheolog, akademik
- Jure Franičević Pločar (1918 – 1994.), književnik, akademik
- Toni Nardelli (1937 – 1995.), vaterpolista
- Vasja Kovačić (1947 – 1995.), glumac, istaknuti član splitskog dramskog ansambla od 1968. godine
- Živko Jeličić (1920 – 1995.), akademik, književnik i profesor na Pedagoškoj akademiji u Splitu
- Asja Kisić (1914 – 1996.), kazališna i filmska glumica
- Andrija Krstulović (1912 – 1997.), kipar, suradnik Ivana Meštrovića prije Drugog svjetskog rata
od 2000 do …
- Sveto Letica-Barba (1926 – 2001.), hrvatski admiral, prvi zapovjednik Hrvatske ratne mornarice
- Silvije Bombardelli (1916 – 2002.), skladatelj i dirigent
- Zdravka Krstulović (1940 – 2003.), kazališna, televizijska i filmska glumica
- Zdenko Runjić (1942 – 2004.), skladatelj, aranžer i autor stihova
- Velimir Valenta (1929 – 2004.), veslač
- Neva Bulić (1942 – 2006.), glumica i dugogodišnja članica HNK Split
- Vasko Lipovac (1931 – 2006.), akademski slikar i kipar
- Josip Genda (1943 – 2006.), kazališni, televizijski i filmski glumac
- Frano Matošić (1918 – 2007.), legedarni kapetan i najbolji strijelac Hajduka svih vremena
- Veljko Bakašun (1920 – 2007.), jedan od najtrofejnijih vaterpolista Jadrana
- Boris Dvornik (1939 – 2008.), kazališni, televizijski i filmski glumac
- Anatolij Kudrjavcev (1930 – 2008.), teatrolog, sveučilišni profesor, književnik i dugogodišnji kazališni kritičar
- Dražen Vrdoljak (1951 – 2008.), glazbeni novinar i kritičar, dugogodišnji član Hrvatske glazbene unije i Hrvatskog novinarskog društva preneseno iz knjige Monografija groblja Lovrinac – Herci Ganza Čaljkušić